Ekstremne vrućine više nisu retka pojava već realnost sa kojom se suočavaju milioni ljudi. Dok mnogi visoke temperature doživljavaju kao prolaznu neprijatnost, lekari upozoravaju da toplotni talasi mogu predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik.Francuska je zbog visokih temperatura privremeno zatvarala pojedine škole i fakultete, dok su lokalne vlasti uvodile dodatne mere zaštite stanovništva. Slični izazovi prisutni su širom Evrope, a stručnjaci ističu da je preventiva danas važnija nego ikada.
Greška koju mnogi prave čim temperature pređu 35 stepeni
Nutricionistkinja Branka Mirković upozorava da određene navike koje ljudi smatraju osvežavajućim zapravo dodatno opterećuju organizam.“Alkohol nas greje jer širi krvne sudove, zbog čega nam postaje još toplije. Kafa je diuretik, što znači da nas dehidrira. Tokom vrelih dana to treba izbaciti, baš kao i energetska pića, hladna gazirana pića i sladolede, jer naš organizam, da bi takve namirnice 'obradio', mora da stvori dodatnu toplotu“, objašnjava Mirković.Iako hladna pića trenutno osvežavaju, efekat traje kratko. Organizam nakon toga mora dodatno da reguliše temperaturu, što može povećati osećaj iscrpljenosti."Ujutru je najbolje popiti mlaku limunadu sa malo soli – time u organizam unosite kalijum i održavate stabilnu telesnu temperaturu. Tada ne postoji onaj osećaj 'toplo-hladno', već organizam ostaje u ravnoteži“, savetuje nutricionistkinja.Povezane vesti
Ishrana tokom vrelih dana
Kada su temperature ekstremno visoke, varenje teške hrane dodatno opterećuje organizam.Stručnjaci preporučuju laganiju ishranu bogatu vodom, vlaknima i kvalitetnim proteinima.“Treba jesti mnogo povrća i salata. Teška hrana dodatno opterećuje organizam. Za doručak je idealan krastavac uz malo zeleniša i jaje. Cilj je da ne opteretimo varenje, već da telu pomognemo da funkcioniše. Za ručak su odlični biljni proteini, poput barenog pasulja ili sočiva uz puno povrća, dok za večeru obavezno treba uneti protein, najbolje ribu sa povrćem“, preporučuje Branka Mirković.Srce ima "svoj mozak“
Kardiolog dr Snežana Bašić ističe da vrućina direktno deluje na krvne sudove, ali da je reakcija organizma mnogo kompleksnija nego što mislimo.“Krvni sudovi imaju mnoštvo receptora koji mozgu šalju informacije. Najnovija istraživanja pokazuju da srce sadrži 40.000 neurona, što znači da ono ima 'sopstveni mozak' i obrađuje informacije koje donosi krvotok. Kada nastupi tropski talas, srce reaguje tako što pokušava da očuva krvni pritisak i dotok krvi. Da biste pomogli sebi, tečnost morate uzimati kontinuirano – pomalo, ali stalno“, kaže dr Bašić.Ona upozorava i na opasnost od naglog rashlađivanja: "Kod zdravih osoba neće se desiti ništa drastično, ali kod ljudi sa kardiovaskularnim problemima, nagli unos hladne vode ili izlazak iz hladnog u topao prostor može izazvati spazam. Kod pacijenata sa anginom pektoris, kruti krvni sudovi se teško šire i skupljaju, što dovodi do pada pritiska i kolapsa. Zato je izuzetno važno da pacijenti sa srčanim problemima izbegavaju izlaske između 11 i 18 časova.“ - dodaje.
Foto: Freepik.com
Simptomi koji mogu biti znak da organizam više ne može da se izbori sa vrućinom
Mnogi prve simptome pripisuju iscrpljenosti ili manjku kondicije.Međutim, određeni znakovi mogu ukazivati na ozbiljnije zdravstvene probleme:- ubrzan zamor
- nedostatak vazduha
- vrtoglavica
- malaksalost
- osećaj slabosti pri penjanju uz stepenice
- ubrzan ili nepravilan rad srca
- pad krvnog pritiska
Zašto je dehidracija jedan od najvećih letnjih rizika?
Tokom znojenja organizam gubi značajne količine vode i elektrolita i tada može doći do dehidratacije. Među najvažnijim mineralima koji se gube nalazi se magnezijum, neophodan za normalan rad srca i mišića.Posledice dehidracije mogu uključivati:- glavobolju
- umor
- grčeve
- poremećaj koncentracije
- pad krvnog pritiska
- povećan rizik od kolapsa
Preventivni pregled može otkriti problem pre nego što se pojave ozbiljni simptomi
Jedna od najvažnijih poruka doktorke Bašić jeste značaj preventivnih pregleda.Mnogi srčani problemi razvijaju se postepeno i dugo ne daju jasne simptome.Redovne kontrole mogu pomoći u ranom otkrivanju:- povišenog krvnog pritiska
- poremećaja srčanog ritma
- smanjene funkcije srčanog mišića
- faktora rizika za infarkt























