Poznato je da žene u proseku žive duže od muškaraca, ali to nije oduvek bio slučaj.
Novo istraživanje pokazuje da su se razlike u očekivanom životnom veku između žena i muškaraca počele jasno uočavati tek u 19. veku, piše
LiveScience.
Pre toga, stopa smrtnosti bila je gotovo identična.
Kada je počela razlika u smrtnosti?
Naučnici su analizirali podatke o osobama rođenim između 1800. i 1935. godine u 13 razvijenih zemalja.
Rezultati su pokazali da je u tom periodu stopa smrtnosti kod žena počela da opada znatno brže nego kod muškaraca.
Kod ljudi rođenih oko 1840. godine smrtnost žena i muškaraca bila je približno ista.
Međutim, već kod generacija rođenih između 1880. i 1899. godine, stopa smrtnosti muškaraca uzrasta od 50 do 70 godina bila je oko 1,5 put veća nego kod žena.
Kod osoba rođenih posle 1900. godine razlika je postala još izraženija - smrtnost muškaraca između 50 i 70 godina bila je gotovo dvostruko veća nego kod žena istog uzrasta.
Glavni uzrok - bolesti srca i krvnih sudova
Najveći faktor koji je uticao na veću smrtnost muškaraca bile su kardiovaskularne bolesti.
Čak 40 odsto smrtnih slučajeva kod muškaraca u toj starosnoj grupi bilo je povezano sa bolestima srca i krvnih sudova.
Stručnjaci navode da su muškarci biološki osetljiviji na kardiovaskularne probleme, ali je ta razlika postala vidljiva tek kada je smrtnost od drugih uzroka - poput infekcija - počela da opada.
Biologija i raspodela telesne masnoće
Jedan od dodatnih faktora je i način raspodele telesne masnoće.
Kod muškaraca se masno tkivo češće akumulira u predelu stomaka, što je povezano sa većim rizikom od srčanih bolesti.
Takav obrazac gojaznosti čini muškarce ranjivijima prilikom promena u ishrani, fizičkoj aktivnosti i načinu života.
Relativno nov demografski fenomen
Razlika u dužini životnog veka između žena i muškaraca, kakvu danas poznajemo, zapravo je relativno nov demografski fenomen.
Tek u 19. veku počinju da se formiraju jasne statističke razlike koje su se tokom 20. veka dodatno produbile.
Danas žene u proseku žive nekoliko godina duže od muškaraca, ali istorijski podaci pokazuju da to nije univerzalna konstanta, već rezultat kombinacije bioloških i društvenih faktora.
Zaključak
Iako je danas opšte poznato da žene imaju duži životni vek, istorijska analiza otkriva da ta razlika nije postojala pre 19. veka.
Pad smrtnosti usled infekcija, zajedno sa većom osetljivošću muškaraca na kardiovaskularne bolesti, doveo je do demografske promene koja traje i danas.