Boomerang maglina: Carstvo apsolutne hladnoće
Ovo izvanredno mesto je Boomerang maglina, smeštena u pravcu sazvežđa Kentaur.
Ono što je čini jedinstvenom nije samo njena struktura, već gotovo zanemarljiva toplota. Prema preciznim merenjima, temperatura ovde iznosi približno minus 272 stepena Celzijusa.
Ova vrednost je samo jedan stepen iznad apsolutne nule, koja se u fizici smatra najnižom teorijskom granicom na kojoj kretanje atoma gotovo potpuno prestaje.
Tačka apsolutne nule iznosi minus 273,15 stepeni Celzijusa, a naučnici veruju da je, prema trenutnim zakonima fizike, tu tačku nemoguće dostići.
Zašto je hladnija od samog svemira?
Možda zvuči neobično, ali Boomerang maglina je hladnija čak i od prirodne pozadinske temperature samog svemira.
Dok kosmičko mikrotalasno pozadinsko zračenje održava univerzum na oko minus 270 stepeni, ova maglina uspeva da ode korak dalje.
Tajna leži u neverovatnoj brzini kojom se gas u njoj širi. Ovaj fenomen možemo primetiti i u svakodnevnom životu – na primer, kada se dezodorans u spreju ohladi nakon prskanja. U Boomerang maglini se to dešava na kosmičkim razmerama. Slojevi gasa se izbacuju iz zvezde ogromnim brzinama, a tokom tog procesa temperatura naglo pada.
Studije pokazuju da ova maglina gubi materiju 10 do 100 puta brže nego slične strukture u svemiru.
Budućnost najhladnije tačke
Iako se naziva planetarnom maglinom, važno je napomenuti da ovaj termin nema direktne veze sa planetama. U astronomiji se on koristi za svetle ljuske gasa koje nastaju kada zvezde slične Suncu, pri kraju svog životnog veka, odbace spoljašnje slojeve.
Ipak, titula najhladnijeg mesta nije večna. Najnovija posmatranja ukazuju na to da je struktura tokom vremena počela ponovo da se zagreva.
To znači da bi za nekoliko hiljada godina Boomerang maglina mogla da izgubi svoj status ekstremno hladnog područja, prepuštajući tron nekom drugom kutku beskonačnog univerzuma.