Ko je Sveti Ilija i zašto je toliko poštovan?
Sveti Ilija, poznat i kao Gromovnik, jedan je od najpoštovanijih proroka u hrišćanskoj tradiciji. Prema predanju, nije umro prirodnom smrću, već je vatrenim kočijama uznet na nebo, što ga u narodnoj svesti povezuje s gromovima, munjama i nevremenom.
U narodnom kalendaru, Ilindan označava vrhunac leta, ali i trenutak kada priroda počinje da se smiruje.
Narodna verovanja i običaji na Ilindan
Dan bez rada u polju
U mnogim krajevima Srbije, veruje se da na Ilindan ne treba raditi teške fizičke poslove, posebno u polju. Kažu da Sveti Ilija "može da se naljuti" i pošalje nevreme kao opomenu.
Med kao lek
Ukoliko imate med iz košnice na Ilindan, čuvajte ga – veruje se da ima posebna lekovita svojstva, naročito za decu i bolesne. Zato se deci tog dana medom maze obrazi, kako bi bila zdrava i vesela tokom cele godine.
Grmljavina kao znak
Kada na taj dan grmi, smatra se da Sveti Ilija "gađa đavole", a mesto udara groma navodno ukazuje gde se krije nečastivi. Zanimljivo narodno verovanje kaže da se ne treba krstiti dok grmi, jer se tada đavo skriva baš ispod znaka krsta da bi se sačuvao od Svetog Ilije.
Ilindan kroz kulturu i tradiciju
U mnogim selima i gradovima u Srbiji, Ilindan je seoska slava, a oko 2. avgusta se organizuju vašari, litije i crkveni sabori.
U narodu se i danas čuje uzrečica: "Od Svetog Ilije, sunce sve milije", što označava da polako prestaju najveće letnje žege.
Sveti Ilija kao simbol snage
Sveti Ilija je kroz vekove postao spoj hrišćanske svetosti i stare, paganske predstave o bogu groma. U tome je njegova snaga – on štiti, ali i opominje. I zato se ne slavi sa lakomislenošću, već sa dubokim poštovanjem.
Zaključak
Ilindan nije samo još jedan praznik u kalendaru. On nas podseća da poštujemo prirodu, čuvamo tradiciju i verujemo u nešto veće od sebe. Sveti Ilija nas uči da je snaga u balansu – između neba i zemlje, čoveka i prirode, vere i svakodnevice.