Simbolika slave
Smatra se zaštitnikom dece, putnika, moreplovaca, siromašnih i nepravedno osuđenih, a u Srbiji je i najčešća krsna slava. Njegovo ime vezuje se za dobrotu, pravdu i nesebično pomaganje drugima.
Običaji i verovanja
Prema narodnom verovanju, Sveti Nikola obilazi ljude i donosi pravdu – nagrađuje dobre, a opominje one koji skrenu sa pravog puta.
Zato se veruje da na njegov dan ne treba činiti loša dela, svađati se ili govoriti ružne reči. Mnogi vernici smatraju da Sveti Nikola „čuva kuću i porodicu“ tokom cele godine.
Kako slava Svetog Nikole pada u vreme Božićnog posta, trpeza je posna. Na slavskom stolu najčešće se nalaze riba, pasulj, posni kolači, pita sa jabukama i obavezna slavska sveća i žito.
Žito simbolizuje vaskrsenje i večni život, dok sveća predstavlja svetlost vere.
U nekim krajevima postoji običaj da se na Svetog Nikolu ne započinju veliki poslovi, već da se dan provede u miru i molitvi. Veruje se da putnici na ovaj dan imaju posebnu zaštitu, pa mu se često mole oni koji kreću na dalek put.
Takođe, roditelji deci pričaju o Svetom Nikoli kao o zaštitniku mališana, što je kasnije povezano i sa legendom o darivanju dece.
Dobrota i praštanje
Sveti Nikola se u narodu doživljava kao simbol dobrote, praštanja i pomoći bližnjima.
Njegova slava podseća da su solidarnost, skromnost i vera vrednosti koje treba negovati ne samo tog dana, već tokom cele godine.