Region

Svet

Sahrana Dobrice Ćosića danas na Novom groblju u Beogradu

Dobrica Ćosić, veliki srpski književnik, akademik i prvi predsednik Savezne Republike Jugoslavije, koji je preminuo u nedelju u 93. godini, biće sahranjen danas u 14h na Novog groblju u Beogradu.

Sahrana Dobrice Ćosića danas na Novom groblju u Beogradu



Dobrica Ćosić rođen  je 29. decembra 1921. u Velikoj Drenovi, nedaleko od Trstenika. Srednju poljoprivrednu školu pohađao je u okolini Negotina. U partizanski pokret uključio se na samom početku, 1941. godine, gde je bio je politički komesar Resavskog partizanskog odreda.

Posle rata završio je Višu političku školu "Đuro Đaković" u Beogradu.Prvi roman "Daleko je sunce" objavio je 1951. godine. To je knjiga s temom iz Drugog svetskog rata i revolucije. Roman "Deobe", objavio je 1961. Chosićevi "Koreni", objavljeni 1954, je jedan od prvih modernih srpskih romana.

Višetomni roman "Vreme smrti", objavio je od 1972. do 1975. godine. Junaci iz "Korena" našli su svoje mesto u tom romanu o Prvom svetskom ratu, borbi, stradanju i tragediji srpskog naroda. Osamdesetih je objavio dela "Vreme zla": "Vernik","Grešnik" i "Otpadnik". Dobrica je knjigu "Vreme vlasti" objavio 1995. godine, od 2001. do 2008. u šest knjiga dnevnik "Pišcevi zapisi", a "Vreme zmija" 2009. godine. Najnoviju knjigu - dnevnik "U tuđem veku" predstavio je početkom juna 2011. godine.

Dobitnik je brojnih nagrada za književnost u Srbiji i nekoliko književnih nagrada u svetu a tri puta je nominovan za Nobelovu nagradu za književnost, 1981, 1989. i 2011. godine. Čitava njegova javna, književna i publicistička delatnost bila je posvećena egzistencijalnim problemima srpskog naroda. Neretko je nazivan "ocem nacije", u pozitivnom, ali i u pežorativnom smislu.

U više navrata još šezdesetih ukazivao je na egzodus Srba sa Kosova i Metohije zbog čega je godinama bio politički anatemisan i isključen iz javnog zivota, potom je decenijama bio neka vrsta političkog disidenta. Usprotivio se smeni Aleksandra Rankovića 1966. godine, a 1984. je bio među osnivačima Odbora za odbranu slobode misli i govora, koji je branio sve protivnike socijalističke Jugoslavije, bez obzira na političke stavove ili nacionalnost.

Dve godine kasnije bio je jedan od autora Memoranduma SANU, u kojem je analizirana tadašnja situacija u Jugoslaviji. Memoradum je naišao na burne reakcije u celoj zemlji. Ćosić se smatra za idejnog začetnika Srpske demokratske stranke u Kninu i istoimene stranke u BiH, krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina.

Za predsednika Savezne Republike Jugoslavije, koju su, posle raspada biše SFRJ, činile Srbija i Crna Gore, izabran je 27. aprila 1992. godine. Posle samo godinu dana i sukoba sa predsednikom Srbije Slobodnom Miloševićem, smenjen je sa te funkcije. Godine 2000. priključio se pokretu Otpor, ali je kasnije izjavljivao da to ne bi učinio da je znao da je finansiran iz inostranstva. Chosić je bio i prvi srpski intelektualac koji je otvoreno predlagao podelu Kosova i Metohije još devedesetih godina.

Posle 2000. objavio je dela Piščevi zapisi, Srpsko pitanje, Pisci moga veka, Kosovo, Prijatelji, Vreme vlasti i Vreme zmija. Poslednji Ćosićev roman Vreme zmije izašao je 2009. godine i u ovom romanu reč je o dnevničkim beleškama koje su nastale u vreme NATO bombardovanja od 21. marta 1999. do 1. januara 2000. godine. Član Srpske akademije nauka i umetnosti bio je od 1970. godine.

Autor: J.B.
Izvor: Tanjug
Foto: Screenshot YouTube

Viber

Izvor: Svet Plus

Povezane vesti:


>