Miris sveže ispečene domaće kafe, ukus čokolade uz koju smo odrasli ili prepoznatljivi začin bez kojeg je nedeljni ručak nezamisliv – sve su to sitnice koje dijasporu u sekundi vraćaju u detinjstvo.
Ipak, nabavka omiljenih ex-YU brendova u
Austriji odavno više nije usputna stvar, već tradicija koja, prema rečima mnogih naših građana, polako postaje luksuz.
Gde se danas u Austriji najčešće kupuju autentični proizvodi sa naših prostora i šta stoji iza sve viših cena na rafovima.
Gde se kupuju ukusi zavičaja? Proverene lokacije u Austriji
Kada naši ljudi u Austriji požele Plazmu, Smoki, Cedevitu, bananice, Argetu ili domaći ajvar, mapa kupovine se uglavnom svodi na tri ključne opcije:
1. Specijalizovani ex-YU marketi i etno-prodavnice
Beč je, kao centar naše dijaspore, preplavljen manjim i većim prodavnicama koje drže ljudi sa naših prostora. Mesta poput domaćih lanaca ili mnogobrojnih lokalnih etno-radnji u opštinama kao što su Ottakring (16. Bezirk) i Favoriten (10. Bezirk) predstavljaju prvu stanicu.
Prednost ovih radnji je što na jednom mestu imaju bukvalno sve – od kora za pitu i mladog sira, pa do specifičnih gaziranih sokova i slatkiša.
2. Austrijski supermarketi (Lidl, Spar, Billa i Hofer)
Da ex-YU proizvodi više nisu rezervisani samo za skrivene radnje u predgrađu, dokazuje činjenica da su veliki austrijski lanci prepoznali kupovnu moć naše dijaspore.
U lancima Spar i Billa odavno postoje čitave "balkanske police" (Balkan-Regal) gde redovno možete pronaći Podravka proizvode, pravo domaće kiselo mleko, kao i dobro poznate brendove slatkiša.
Lidl i Hofer redovno organizuju takozvane "Tematske nedelje" (poput Balkan Woche), kada se na akciji mogu kupiti ćevapi, sudžuk, ajvar i specifični balkanski sirevi po znatno povoljnijim cenama.
3. Bečke pijace (Brunnenmarkt i Hannovermarkt)
Za one koji traže autentičan doživljaj i sveže proizvode, bečke pijace su nezaobilazne. Brunnenmarkt u 16. okrugu je poznat po tome što tamošnji mesari i piljari govore naš jezik, a ponuda suvog mesa, kajmaka i domaćeg povrća za zimnicu podseća na pijace u Beogradu, Sarajevu ili Skoplju.
Zašto cene ex-YU proizvoda u Austriji „skaču“?
Mnogi kupci primećuju da su cene omiljenih slatkiša ili kafe u Austriji znatno više nego u domovini, a u poslednje vreme beleže i dodatan skok. Iza toga ne stoji puka želja trgovaca za profitom, već jasni ekonomski faktori:
Uvozne dažbine i strogi EU standardi
Bosna i Hercegovina, Srbija i Severna Makedonija su zemlje van Evropske unije (treće zemlje). Svaki uvoz hrane u Austriju podleže strogim fitosanitarnim kontrolama, carinama i porezima na uvoz, što automatski podiže osnovnu cenu proizvoda u startu.
Logistika i transport
Troškovi transporta, skladištenja i distribucije robe iz fabrika sa Balkana do austrijskih rafova drastično su porasli usled skoka cena goriva i inflacije koja je pogodila celu Evropu u poslednje dve godine.
Porez na dodatu vrednost (MwSt)
Austrijske stope poreza na prehrambene proizvode razlikuju se od onih na Balkanu, što se direktno odražava na finalnu cifru na fiskalnom računu.
Naši ljudi često kažu da im nije žao da plate evro ili dva više za kesicu omiljenog keksa ili kesu domaće kafe.
Kako sami ističu kroz šalu, ne plaćaju oni samo proizvod, plaćaju pregršt uspomena i miris doma koji nema cenu.