Glumica preminula u 91. godini
Brigitte Bardot, poznata po inicijalima B.B, glumila je u više od 50 filmova i postala jedan od najvećih seks simbola 1950-ih i 1960-ih.
Njena raskošna figura, kohl-obrve i nadute usne osvojile su publiku širom sveta, a kritičari su je često upoređivali sa Merilin Monro.
Život i karijera
Godine 1956. postala je međunarodno poznata zahvaljujući filmu „I Bog stvori ženu“, u režiji njenog tadašnjeg supruga, Roderika Vadima.
Scena plesa u lepšu suknju sa prorezom do struka učvrstila je njen status filmske boginje, izazivajući i gnev cenzora.
Sedam godina kasnije, u filmu „Prezir“ Žan-Lika Godara, Bardot je igrala kompleksnu, frustriranu suprugu, čije su scene postale deo filmskog fokrlofa. Iako je uživala u popularnosti, Bardot se borila sa obezvređivanjem sopstvene ličnosti – 1960. godine pokušala je samoubistvo, a 1973. godine odlučila je da se povuče iz sveta slavnih i posveti život zaštiti životinja.
Rođena 28. septembra 1934. u Parizu, odrasla je u imućnoj katoličkoj porodici. Udavala se četiri puta i imala jedno dete, Nikolu.
Nakon povlačenja, preselila se u Sen Trope i posvetila aktivizmu za prava životinja, naročito mladunaca foka i slonova. Godine 1986. osnovala je Fondaciju Brigitte Bardot za zaštitu životinja, zalažući se za zatvaranje klanica konja i ukidanje ritualnih žrtvovanja životinja.
Međutim, u kasnijim decenijama Bardot je skrenula ka krajnjoj desnici, iznoseći kontroverzne komentare o LGBT+ zajednici, muslimanima i imigrantima, zbog čega je dobila pet presuda za podsticanje mržnje.
Tokom predsedničkih izbora u Francuskoj 2012. i 2017. godine, javno je podržala liderku krajnje desnice, Marin Le Pen.“
Nasleđe
Brigitte Bardot ostaje ikona francuskog filma i simbol promene – od seksualnog simbola do posvećene aktivistkinje, ali i kontroverzne javne ličnosti koja je izazivala i divljenje i kritike širom sveta.
Njeno nasleđe u filmskoj umetnosti i borbi za prava životinja će trajati decenijama.