Ostalo

Smeno

Sretenje Gospodnje: Običaji i verovanje! (VIDEO)

Praznik Sretenje Gospodnje je jedan od najsvečanijih praznika hrišćanstva. Po jevrejskom zakonu, svako dete je donošeno u hram 40 dana posle rođenja. Četrdeseti dan po rođenju Isusa Hrista, Deva Marija sa Josifom odlazi u Jerusalim u hram Božiji, noseći mladog Hrista, da ispuni dvostruki Gospodnji zakon, da se očisti od porođaja i da predstavi Gospodu svoje novorođenče koje je Simeon Bogoprimac primio na ruke. Običaji i verovanje!

Sretenje Gospodnje: Običaji i verovanje! (VIDEO) Screenshoot/Youtube



Ovaj praznik je od suštinske važnosti za hrišćanstvo jer ukazuje na prvi susret Spasitelja Isusa Hrista sa ljudima. Sama reč “sretenje” označava susret. Praznik Sretenja slavi na četrdeseti dan od Božića, a odnosi se na događaj iz Jevanđelja po svetom Luki. U hrišćanstvu se veruje da praznik Sretenje simboliše ne samo susret Bogočoveka sa ljudima, već i susret duše sa Bogom.

Predanje kaže da su prvom ulasku Isusa Hrista u hram u Jerusalimu prisustvovali i fariseji i o tome obavestili cara Iroda. Uveren da je to novi jevrejski car, kako su najavili proroci sa istoka, car Irod je naredio da se Isus ubije, posle čega je poubijano 14.000 muških beba njegovog uzrasta. Zahvaljujući upozorenju anđela božjeg, Bogorodica je sa malim Isusom otišla u Misir i tako ga spasla. Prema narodnoj tradiciji smatralo se da na Sretenje dolazi do susreta zime i proleća. Od ovog trenutka mrazevi popuštaju, a priroda se priprema za dolazak leta.



Prema narodnom verovanju, ako na Sretenje osvane sunčan dan, a medvedi izađu iz  jazbine, uplaše se svoje senke i vrate se na spavanje, zima će potrajati još 6 nedelja. Ako je dan oblačan, medvedi neće videti svoju senku i neće se vratiti u jazbinu, što označava kraj zime.

Dan Sretenja 1804. godine presudan je za istoriju srpskog naroda, jer je tog dana Karađorđe podigao Prvi srpski ustanak.

 

Viber

Autor: O.J
Izvor: svetplus.com

Povezane vesti:


>