Ostalo

Sme�no

Bračna i vanbračna zajednica: Gde nastaje problem?!

Verovatno ste već više puta čuli, kako su bračna i vanbračna zajednica izjednačene pred zakonom. Gde ustvari nastaje problem i zašto to u praksi nije baš tačno?

Bračna i vanbračna zajednica: Gde nastaje problem?! Svet Plus



Česta je situacija da dvoje ljudi živi u zajednici, imaju potomstvo ali nisu venčani. Vanbračna zajednica je zakonski izjednačena sa bračnom kada su prava i obaveze u pitanju ali to u praksi ne funkcioniše baš tako. Na osnovu  "Porodičnog zakona" vanbračna zajednica je trajna zajednica života žene i muškarca između kojih nema bračnih smetnji. Jedne žene i jednog muškarca, koji nemaju nerešene bračne statuse. Dužnosti i prava u vanbračnoj zajednici su ista kao i kod ljudi koji su u braku. Jedina razlika je "parče papira" u matičnoj službi ali baš tu i nastaje problem ili problemi. Imovina koju su vanbračni partneri stekli radom u toku trajanja zajednice života u vanbračnoj zajednici predstavlja njihovu zajedničku imovinu. Prestankom vanbračne zajednice, podela stečene imovine reguliše se na isti način kao da je stečena u braku. Međutim, ako jedan od supružnika (onaj koji za sobom ostavlja nasledstvo) premine, pokreće se ostavinski postupak po Zakonu o nasleđivanju, a zakon poznaje samo "bračnog druga" koji spada u prvi red naslednika ali ne i vanbračnog partnera.

Vanbračni partner ima pravo da u ostavinskom postupku traži izdvajanje iz sastava zaostavštine onoga što su partneri stekli zajedničkim radom u toku vanbračne zajednice. Nastaje problem ako se ostali naslednici usprotive. Ukoliko se naslednici ne protive, pokreće se parnica radi utvrđivanja udela u sticanju, onoga što ne predstavlja zaostavštinu. Ono što u ovom slučaju predstavlja problem je određivanje tačne dužine trajanja vanbračne zajednice. Kod braka, ta dužina se utvrđuje izvodom iz matične knjige venčanih, a postupak dokazivanja trajnosti kod vanbračne zajednice može dovesti do problema. 

Još jedna stvar koju bi trebalo znati je da, vanbračni partneri nikada nisu imali direktno propisano pravo na porodičnu penziju po propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju. Zakon o PIO jasno kaže da pravo na porodičnu penziju imaju samo članovi porodice, a tu spada bračni drug, deca rođena u braku ili van njega i roditelji ukoliko ih je osiguranik za života izdržavao. Jasno je da nevenčana supruga ne ostvaruje pravo na porodičnu penziju, već samo bračni partner. Što se tiče braka, bitno je znati da  supruga stiče pravo na porodičnu penziju kad navrši 53 godine života, a po poslednjim izmenama zakona, bračni drug može steći pravo na porodičnu penziju pod uslovom da imaju zajedničko dete ili da je brak trajao najmanje dve godine, ako je umrli osiguranik u trenutku zaključenja braka navršio 65 (muškarac), odnosno 60 (žena) godina života. 

Mnogi parovi danas ne žele da stupe u bračnu zajednicu iz više razloga, na primer da se ne bi mučili sa administracijom, a u praksi je zapravo potpuno suprotno. Kada nemate izvod iz matične knjige venčanih, odnosno, kada niste u braku, vanbračnu zajednicu morate uvek iznova dokazivati u svakoj pojedinačnoj situaciji u kojoj se nađete.
 

Viber

Autor: O.J
Izvor: Svet Plus

Povezane vesti:


>